ŽUPA SLIVNO

SLIVNO

Crtice iz prošlosti

POLOŽAJ I GRANICE
U administrativnom pogledu Slivno je naselje u sastavu Općine Runović i Splitsko-dalmatinske županije, a u crkvenom je župa u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji, koja pripada Imotskom dekanatu, a vode je franjevci Provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Smješteno je između 43⁰19′ i 43⁰21’30’ʼ sjeverne geografske širine i između 17⁰10’30’ʼ i 17⁰17’ʼ24’ʼ istočne geografske dužine, u prostranoj kotlini koja se proteže u pravcu sjeverozapad – jugoistok i koju s njezine sjeverne, istočne i južne strane omeđuju razna brda. Sa sjeverne strane to je gorski lanac Grab s vrhovima Gradinica (786 m), Mala Jajina (756 m), Velika Jajina (842 m), Stinice (698 m), Gomilice ili Kapina (725 m), Jegulja (713 m) i Babnjača (692 m). S istočne strane uzdižu se vrhovi Umac (663 m) i Zminjac (684 m), a s južne strane gorski lanac Osoje na koji se nadovezuju vrhovi Radovan (609 m), Vučjaci (722 m), Bršćanova glavica (820 m), Velika Kitica (856 m), Dikavačka glavica (794 m), Stražnica (631 m). Najniža točka nadmorske visine Slivna iznosi 340 m, na kojoj se nalazi župna crkva Presvetog Trojstva, a najviša 856 m, kolika je zapravo visina Velike Kitice. Osim gorskih visova, Slivno, poput prstena, okružuju i razna naselja s kojima se dodiruje i graniči: Podosoje i Sebišina na sjeveru, Drinovačko Brdo na sjeveroistoku, Žlibina i Poljica na istoku, Gornji Rašćani na jugu, te Krstatice na zapadu. Površina mu je nešto veća od 3000 ha, a dijeli se na Gornje Slivno, Donje Slivno, Velim i Kostričići.

NAZIV
Naziv “Slivno”, najvjerojatnije, potječe od glagola „slivati se“ ili imenici „slivanje“. To znači da su mu ime odredili prirodni uvjeti, odnosno vode koje su se s gore spomenutih brda slijevale u kotlinu i na taj način oblikovale njegov krajobraz. Takva egzogena djelovanja nisu obilježje samo imotskog Slivna, već i drugih kraških mjesta diljem Hrvatske koja, upravo zbog takvih prirodnih pojava i učinaka, nose isto ili slično ime – Slivno.

ŽUPA SLIVNO
Budući da ovo nije mjesto za detaljno povijesno izlaganje, ipak je nužno za posjetitelje ovih stranica iznijeti najosnovnije informacije o župi. Slivno je u prošlosti bilo u sastavu župe Vr’dol Donji, a u osmanlijsko doba pastorizirali su ga franjevci iz makarskog samostana. Nakon oslobođenja Imotskoga i Imotske krajine od Osmanlija (1717.) Slivno je isprva kapelanija Župe, a 1747. godine postaje samostalna župa. Najstarije župne zabilježbe, kao što su župne matice, izgorjele su u požaru koji je 1861. godine uništio župnu kuću pokrivenu slamom. Sačuvala se jedino Matica krštenih od 1816. godine. Druge župne matice od 1820 do 1857. nalaze se u Državnom arhivu u Zadru, a one od 1857. do 1949. u Matičnom uredu u Imotskom.

ŽUPNA KUĆA
Stara župna kuća podignuta je u prvoj polovici 18. stoljeća. Bila je prizemnica pokrivena slamom. Izgorjela je 1831. godine, kada je uglavnom izgorio i fundus matičnih knjiga. Budući da je zbog poplava u njoj bilo teško stanovati, osjećala se potreba gradnje nove kuće. Ona je odista, uz novčanu pripomoć Dalmatinskog namjesništva u Zadru i pomoć mještana, koji su vadili i klesali kamenje, i sagrađena. Međutim, s vremenom je propadala i postala ruševna tako župnik nije stanovao u njoj nego u obližnjoj crkvenoj kući. S vremenom je župna kuća obnovljena te je početkom 20. stoljeća nadozidana. Današnja župna kuća podignuta je na temeljima stare, za vrijeme župnika fra Branka Mijića. Tada je uz kuću podignuta i mala vjeronaučna dvorana. Temeljita obnova župne kuće uslijedila je 2015., za vrijeme aktualnog župnika fra Željka Tolića koji je, u proljetnim mjesecima spomenute godine, prvi kat kuće, gdje boravi i ureduje župnik, u cijelosti obnovio i opremio novim namještajem, tako da je danas župna kuća u Slivnu vrlo ugodna i funkcionalna. Fra Željko je 2018. godine u cijelosti, od prizemlja do krova, obnovio i vjeronaučnu dvoranu koja danas ima višenamjensku funkciju. K tome je oko župne kuće, u takozvanom „Fratrovu docu“, kojega je nekadašnji župnik fra Ante Jurić Talaja opasao zidom, pročistio teren i pripremio staze za uređenja budućeg parka, odnosno perivoja. Detalje obnove župne kuće i dvorane vidi ispod.

ŽUPNA CRKVA PRESVETOG TROJSTVA
Kako je za potrebe vjerskog i duhovnog života bio potreban sakralni prostor, makarski biskup Stjepan Blašković je 18. lipnja 1733. godine donio odluku o podizanju crkve Presvetog Trojstva. Njezina gradnja započela je slijedeće godine, a radove su u početku vodili župnik fra Mijo Rudanović (1734.) i crkovinar Mate Loze, koje su poslije zamijenili majstori Jakov Prgomet i Mijo Mrkonjić. Gradnja je bila spora, otegla se skoro 20 godina, tako da je crkva bila dovršena tek 1753. godine, za župnikovanja fra Šimuna Gudelja, o čemu svjedoči i natpis bosančicom iznad nadvratnika na glavnom ulazu. Crkva je građena u kamenu od pravilnih klesanaca te u donjem dijelu od stećaka koji su i danas vidljivi. U to doba Slivno je bilo maleno, imalo je svega 17 kuća, pa je i novosagrađena crkva bila takva. No s vremenom se broj kuća i stanovnika povećao pa se osjećala potreba produljenja crkve. Tog se posla 1861. godine dohvatio rođeni Slivanjac, župnik fra Ivan Glibota (1857.-1862.), koji je produljio crkvu i dao joj današnji izgled.
Crkva Presvetog Trojstva je jednobrodna građevina, s četvrtastom apsidom na sjeveroistoku i polukružnom apsidom iza nje. Pokrivena je dvostriješnim krovom. Na glavnom pročelju, iznad ulaza, nalazi se okrugla kamena osmerokutna rozeta iznad koje je trodijelna kasnobarokna preslica s tri zvona. Preslica je u potresu 8. studenoga 1871. bila teško oštećena ili čak srušena pa ju je župnik fra Rajmund Rudež (1870.-1874.), rodom iz Vinjana, opet popravio ili možda sagradio novu, današnju. Sa zapadne bočne strane crkve nalaze se dvoja vrata, od kojih jedna vode u crkvenu lađu, a druga u sakristiju. Na crkvi je deset prozora, koji završavaju polukružnim lukom. U unutrašnjosti crkve, osim slike Bogorodice s djetetom, Presvetim Trojstvom i svecima, nalaze se dva bočna oltara (Blažene Djevice Marije i sv. Ante) te dvije niše u koje su postavljena dva kipa: Srca Isusova (na zapadnoj strani lađe) i Bezgrešnog Srca Marijina (u dnu crkve, s desnu stranu od ulaznih vrata). Crkva je više puta bila popravljana: 1871., 1896., 1969., 2003. Posljednja sveobuhvatna i temeljita obnova crkve i okoliša oko nje, koju je proveo aktualni župnik fra Željko Tolić, započela je polovicom 2015. i dovršena je u travnju 2018. Tom obnovom unutrašnjost crkve i njezin okoliš dobili su potpuno novi i suvremeniji izgled. Detaljnije o cjelokupnoj obnovi vidjeti niže.

SLIVANJSKE KAPELICE
Kao nijedna župa u Imotskoj krajini, župa Slivno je prepoznatljiva po svojim kapelicama, kojih ima 25. Građene su u različito doba i „razasute“ po cijeloj župi, najviše uz put, ali ih ima i po drugim mjestima. Najviše ih je podignuto u čast Blažene Djevice Marije, zatim Srca Isusova, sv. Ante Padovanskoga, sv. Josipu, sv. Nikoli Putniku i Svim Svetima.

  1. Kapela s istočne strane župne crkve, koju podigao fra Bonaventura Donelli (1895.-1900.). Kapelica – čije su dimenzije 3,10×2,6 m i visina 2, 15 m – ima polukružni svod, mali oltar i otvoreno pročelje. Župnik Donelli je tu kapelicu podigao za slavljenje mise sub divo prigodom većih skupova.
  2. Kapelica sa sjeverne strane, preko puta župne crkve, sagrađena 1908. Unutar kapele, koja je pokrivena crijepom na vrhu kojega se nalazi kameni križ, nalazi se kip Blažene Djevice Marije. Budući da je bila oštećena od vlage, župnik fra Željko Tolić dao ju je iznutra obnoviti i osvijetliti.
  3. Kapelica Gospe od Zdravlja, koja se nalazi kod Jurića, u kojoj se nalazi kip Gospe Lurdske. U podnožju niše, na kamenoj gredi piše: „Ovu kapelu sagradi Ivan Jurić Markov 1927.“.
  4. Kapelica Svetog Križa, koja se nalazi uz cestu u zaseoku Glibote. Ima dvije niše. U trokutu ispod krova piše da je sagrađena 1934., a na gredi iznad luka stoji napisano da su njezini graditelji bili Braća Pavlovci, koji su bili iz plemena Glibota. U kapeli se nalazi slika Gospe s djetetom, križ i jedan kipić BDM, a na iznad gornje niše natpis: „U križu je spas“.
  5. Kapelica u zaseoku Katavići, na zidu kuće Jure Katavića. Riječ je o zavjetnoj kapelici izrađenoj od metala i pričvršćenoj na zid. U kapelici je kip Gospe Kraljice, križ te kipovi Srca Isusova i sv. Ante Padovanskoga.
  6. Kapelica sv. Josipa, ispod zaseoka Ravlići, koja je sagrađena od kamena i pokrivena crijepom. U kapeli se, koju je prema predaji sagradio Jozo Anić, nalazi kip sv. Josipa.
  7. Kapelica Srca Isusova, koja se nalazi u zaseoku Jukići, nasuprot kuće Ante Jukića „Petrovca“. Unutar kapelice, koja je sagrađena (možda) oko 1914. godine, nalazi se slika Srca Isusova.
  8. Kapelica Svih Svetih, koja se nalazi između zaseoka Vučci i Talaje. Kapelica je novijeg datuma, a sagradili su je Ivo Talaja Vladin i Vlade Jukić pok. Mate. Blagoslovljena je 27. rujna 1995. godine. Kapelica, oko koje je zasađeno cvijeće i nisko raslinje, je obložena kamenom, a ispod zabata krova uklesan je natpis: „Svi Sveti“.
  9. Kapelica Bezgrješne Djevice Marije, koja se nalazi s lijeve strane na raskrižju ceste Slivno – Velim – Dolina. Kapelica je građena od kamena i ima četiri zabata na vrhu kojih se nalazi po jedna kamena kugla. Na pročelju ispod niše nalazi se ploča na kojoj piše: „Ovu kapelu podiže Milan Grepo za zdravlje moje i moje obitelji, svih Slivanjaca i cijelog hrvatskog naroda. MG POR USA“ (= Milan Grepo, Portland, USA). Kapelica je, prema svjedočanstvu mještana, sagrađena 1988. godine.
  10. Kapelica Čudotvorne Gospe Sinjske, koja se nalazi na istoj cesti, na raskrižju prema Dolini (lijevo) i Marinićima (desno). U niši kapelice nalazi se Gospin kip u morskoj školjci, a iznad nje stoji natpis: „Čudotvorna Gospa“, ispod kojega je dodatak ili nastavak: „Sinjska“. Pri samom dnu kapelice uklesano je: “Ivan M“ (M = Marinić), ispod čega je uklesana godina 1896.
  11. Kapelica BDM u zaseoku Nogali, koju je u čast BDM sagradio Marijan Nogalo. Kapelica je sagrađena u kamenu i prekrivena crijepom, a niši se nalazi se kip BDM.
  12. Kapelica BDM u zaseoku Mikruti, koju je u prvoj polovici 20. stoljeća u kamenu sagradio Ivan „Iće“ Mikrut sa svojom suprugom Katom.
  13. Kapelica sv. Ante Padovanskoga, koja se nalazi na raskrižju ceste Vrdoljaci – Grepe. Sagradio ju je Milan Vrdoljak Ikičin 2011. godine. U niši se nalazi kip sv. Ante.
  14. Kapelica sv. Nikole Putnika, koja se nalazi uz cestu niz Krivače prema Slivnu, a sagradio ju je Ante Vrdoljak 1996. godine. Pokrivena je crijepom, a na njezinu vrhu nalazi se križ. Iznad niše, u kojoj se nalazi kip sv. Nikole Putnika, nalazi se natpis: „Sveti Nikola“.
  15. Kapelica Srca Marijina, koja se nalazi na putu od Kostrečića prema Slivnu. Kapelica je sagrađena u kamenu, a zidao ju je Nikola Šimunović u čas sv. Nikoli Putniku. Ana Šimunović je kasnije, po dopuštenju graditelja, u kapelicu stavila sliku Srca Marijina, što je ostalo do danas.
  16. Kapelica BDM u zaseoku Vrdoljaci, koja se nalazi pred kućom pok. Ikice Vrdoljaka. Iznad niše stoji natpis: „1988. Ikica Vrdoljak“. Građena je u kamenu, a u niši se nalaze kipovi Gospe Lurdske i Bezgrješnog Začeća Marijina.
  17. Kapelica Srca Isusova, koja se nalazi uz cestu od Vrdoljaka prema Čalama. Kampelica je sagrađena u kamenu, a u njezinoj se niši nalazi slika Srca Isusova.
  18. Kapelica Srca Isusova u zaseoku Čale, koju je 1995. godine sagradio Milan Miljenko Čale. U niši kapelice nalazi se kip Srca Isusova, a uz kapelicu spomenik hrvatskim rodoljubima, koji je također djelo gosp. Čale. Na spomeničkoj ploči piše: „Hrvatski vitezovi: Mate Čale, Joze Čale, Slavko Čale, Ilija Vuletić dali život za hrvatsku domovinu 1944.“.
  19. Kapelica Čudotvorne Gospe Sinjske, koja se nalazi ispod Sigurne Rudine kod zaseoka Prgometi. U niši kapele nalazi se kip BDM i križ, a iznad niše stoji natpis: „Č. T. G. Sinsk S Jure P. Z. R. G. 1914 19“ (= Čudotvornoj Gospi Sinjskoj sagradi Jure Prgomet Zeljko. Rađeno godine 1914 do 1919). Kapela je dobila i nadimak „Uljareva kapela“, zbog toga što je Jure Prgomet bio trgovac uljem.
  20. Kapelica BDM u zaseoku Prgometi – Glavaši, koja se nalazi uz glavnu prometnicu. U niši kapelice nalazi se kip Gospe Lurdske i slika Gospe od Anđela, zaštitnice Imotske krajine. Kapelu je 1910. godine sagradio Ante Prgomet pok. Ilije.
  21. Kapelica Gospe Lurdske u zaseoku Mrkonjići, koju je kao svoj zavjet 2000. godine sagradio Jozo Mrkonjić pok. Petra. U niši se nalazi kip Gospe Lurdske, a oko kapele je zasađeno ukrasno bilje.
  22. Kapelica BDM kraj Banj Doca, na Grebinama. Kapela je sagrađena početkom 20. stoljeća, a u niši se nalazi kip BDM.
  23. Kapelica sv. Ante u zaseoku Barići, koju je 1996. sagradio Ante Barić pok. Petra. U niši kapele nalazi se kip sv. Ante Padovanskoga.
  24. Kapelica Srca Marijina u zaseoku Radalji. Sagrađena je 1994., a dao ju je sagraditi Miro Radalj.
  25. Kapelica BDM u zaseoku Šimunovići, koja je uzidana u kuću Vlade Šimunovića.